Multiperspektivna prerada rata i ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini te tematizacija istog iz mnogobrojnih razloga je još uvijek aktuelna i predstavlja bitnost za cjelokupno društvo.
Rat i ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu obrađeni tako da vladajući mir na području jugoistočne Evrope izgleda krhko. Inicijatori i inicijatorke ovog književnog projekta su ubijeđeni da se stvaranjem svijesti o posljedicama rata u Bosni i Hercegovini pa sve do ličnih biografija temelji glavni uvjet za miran suživot. Rat u Bosni i Hercegovini ovim književnim projektom neće biti obrađen, ali može donijeti doprinos tom procesu.
Svi autori i autorke mogu donijeti doprinos dokumentaciji savremene historije koja osobito studentima i studenticama te mlađim zainteresovanim osobama sadašnjice može omogućiti pogled na vremenski kontekst kojeg oni (barem medijalno) nisu doživjeli. Historijske i stručne knjige se orijentišu na razini događaja i činjenica koje se daju ispitati; lične perspektive ove knjige mogu uz to pokazati kako su životopisi, lične odluke te razmišljanje i pisanje i nakon 25 godina poslije rata još uvijek pod uticajem tih dešavanja.
I na kraju, prilozi knjige prevazilaze granice jezika, generacija i zemalja, oni su ogledalo razvoja društava u širem smislu. Na jednoj strani se po tom pitanju koristi pojam postmigrantsko a na drugoj kozmopolitizacija (Ulrich Beck). U biti se uvijek radi o tome da je „nacionalni kontejner“ kao ograničavajuća perspektiva premalen kada se radi o obuhvaćanju društvene stvarnosti. Pripovijedanje i priče koje se prenose su dio društvene stvarnosti, da li to bilo u obiteljima, u školama ili na univerzitetima. Sve se svodi na veliki pojam jedne njemačke kulture sjećanja. Ali ako se postmigrantsko društvo kozmopolitizira onda se to isto mora dogoditi i sa kulturom sjećanja.
[Naslovna fotografija: Emina Haye, Mostar 2018.]
